domovgalerije slikseminarske nalogeučne pripraveostalo
Ostali zanimivi dokumenti za dolvleko
Absolventi slovenskega jezika s književnostjo na PefMB, generacija 2000-2005.
Nekateri izmed nas bodo učitelji, bodisi na osnovni ali srednji šoli; drugi se bodo odločili za nadaljnji študij (magisterij, doktorat); tretji pa bodo lektorji ali karkoli drugega.
Iskanje gradiva po google

 
Nerazporejeno gradivo
Didaktika
Dialektologija
 
  spletni strežnik sloHOST.net
izdelava dinamičnih spletnih strani

-----------------------------------------------
LEKTORIRANJE
lektoriranje diplomskih nalog
lektoriranje seminarskih nalog
 
  Želite prejemati novice po emailu?  
     
   
9.11.2004
Hrvaščina - Janko Leskovar: MISAO NA VJEČNOST
objavil: Tatjana Hren
Število ogledov: 5543
1. PISAC
Janko Leskovar rodio se 12. prosinca 1861. u Valentinovu, koje stoji na putu do Krapine, čiju su konfiguraciju ispunjavali vlastelinski dvorci. Tijekom života Leskovar je učiteljevao od Slavonije do Pregrade, Krapine i Karlovca, da bi 1906. konačno došao u Zagreb, a od 1914., uz kratkotrajnu reaktivizaciju, uglavnom živi u Valentinovu do svoje smrti 4. veljače1949. Dakle, već 1905. Leskovar je književno mrtav.
Njegov je život, dakle, potpuno konfesionalan, neknjiževnosan, literarno nezanimljiv život učitelja koji se nije miješao u živu i plemičku aktivnost "mladih".
Leskovar se svojom prvom novelom Misao na vječnost javio u "Viencu" 1891., a cijelo njegovo književno stvaranje mogli bismo podijeliti na dvije relativno cjelovite i zaokružene faze. Dakle, od 1891. do 1897., u kojemu razdobju piše još novele Katastrofa (1882.), Poslije nesreće (1894.), Jesenski cvietci (1897.), te romane Propali dvori (1896.), Sjene ljubavi (1898.) i putopisna crtica U Bišću (1893.). Drugoj zaokruženoj fazi pripadaju novele objavljene od 1900. do 1905., dakle , Priča o ljubavi (1900.), Patnik (1900.), Bez doma (1901.), Izgubljeni sin (1903.), Kita cvijeća (1893.), te Kraljica zemlje (1905.). Još je ostavio nekoliko skica i pregršt pisama, od kojih ona, poslana Mirku Cerovcu, zaslužuju pozornost jer pojašnjuju njegove književne postupke, ideje i teme.
Glavni su antijunaci njegove tragične figure, pa tako i nesretni Duro Martić u našoj noveli. I kad imaju sve predispozicije da žive relativno podnosivu egzistenciju, pate od misli na prošlost, odnosno od analitike prošlosti, koja ih progoni u sadašnjosti i spriječava njihovu bodućnost. Prošlost u stanovitu smislu "guta" bodućnost, poništava je, te ostaje samo sadašnjost koja vazda problemetizira ono što jest i ono od čega jest. Sadašnjost živi svoju analitiku kao moru, kao opsjenu, kao svoju kob i svoju ukletost. Ovu novelu, odlikuje struktura iscrpljenosti - sumornost, pesimizam, beznade, misticizam, jalovo filozofiranje, spiritualizam, snovi i prekognicijski snovi kao odlučujući momenti.

2. FABULA
Priča govori o učitelju Đuri Martiću, koji je živio u sjelu Druškovec. Ljudi su mislili da je bolestan, ali on to nije osjećao. Ponekad bi mu se usnice objesile, uši stanjile i pobijelile. Školski direktor - upravitelj, bio je veoma zadovoljan njime.
Đuro Martić nije bio pravi učitelj. Djeci je izgledao u redu ali često ga je spopadala "neka čama" kojoj nije znao ni uzroka, ni imena, i koje se tokom cijele nastave nije mogao otresti, zbog čega bi tada djecu najradije poslao doma (kući), jer je bio nervozan i razdražljiv.
Neprestano ga je nešto gonilo; razmišljao je toliko dok ga glava ne bi zaboljela. Sanjao je mnogo, a snovima davao drugo značenje. O snovima ga je dosta naučio njegov učitelj pedagogije u učiteljskoj školi. Njegovi snovi još od djetinjstva imaju posebno značenje. Jedne večeri je legao u postelju i zaspao. U snovima je vidio oca koji se, sa svjetiljkom u ruci, vraćao kući. Otac je išao preko mosta i pao u potok jer se okliznuo. Narednog dana, kada su djeca otišla iz škole, sreo je čovjeka koji je došao u njegov kraj i rakao mu kako je pao u vodu i da je preživio samo zato jer je zapeo za staru vrbu. Od tada nadalje, Đuro Martić se posebno posvećivao noći, koja mu je donosila nekakav tajni život. Sanjao je tako živo da je često bio u nedoumici što je java, a što su snovi.
Većinom je sanjao grozote; među njima su bili i oni snovi u kojima se sastajao sa svojim već pokojnim prijateljima. S njima se često nalazio i oni (prijatelji) su ga pokušavali uvjeriti da to nisu snovi već istiniti život i da oni nisu mrtvi, već još uvijek živi.
Moram spomenuti da nije baš uvijek sanjao već da je imao i svijetle, lijepe dane. Tada bi bio kao preporođen i na usnicama mu se ocrtavao osmjeh.
Jedne siječanjske subote, kada je vejao snijeg, bio je u sobi i pjevušio. Jer ga dobra volja nije napuštala već treći dan. Tih dana je bio pozvan susjedima na zabavu i naspram njega je sijedela mlada učiteljica iz susjednog sela. Brzo su zapazili jedno drugo, često se pogledavali i tada bi Đuro osjećao neki zanos. Ona je o njemu već dosta čula i znala pa i to da gotovo nikad nije veseo. Pomisao da će ta mlada učiteljica, zajedno sa svojom prijateljicom, doći sljedećeg dana u njegovo selo na misu. Činila ga je sretnim i radosnim. Njoj je bilo najznačajnije da ga je mogla razvedriti i da je već prvog dana njihovog poznanstva bio tako veseo.
Tih dana se osjećao lagodno. To je trajalo samo do trenutka, dok ga otac nije odvezao u Zagreb, s namjerom da tamo postane gospodin i da se mu olakša život.
Sljedećeg dana je učiteljica zaista došla. Prije njene posjete crkvi, opet je imao strašan san o nekoj djevojčici koja si je zbog njega probola srce.
Đuro i učiteljica su otišli u crkvu. Glazba je bila čudna, neobična, a kada je Đuro zapjevao, u crkvi je nastala pometnja. Njoj su od sažaljenja potekle suze a on je poludio...


3. DOJAM

Ovu knjigu sam izabrala zbog toga jer sam već ranije čula za pisca Istoka Leskovara i zato što mi je ličnost tog autora bliska. Kada sam u školi saznala da možemo odabrati tog pisca, bila sam vrlo radosna.
Tim tekstom, koji se nalazi u njegovom izabranom djelu "Misao na vječnost", bila sam veoma iznenađena. Naime, dok sam tekst prvi put čitala, nisam bila sigurna što se glavnom junaku (Đuri Martiću) zaista događa, a što sanja. Čitajući drugi put, takve teškoće nisam više imala.
Priča je podijeljena na četiri dijela koji su međusobno povezani.
Leskovara bih preporučila starijim čitaocima jer mislim da ne zahtijeva samo čitanje kao takvo, već puni misaoni angažman, kako bi se nit piščeva pripovjedanja slijedila u potpunosti.

Podpirajte našo spletno stran, da bo živela še naprej in si oglejte z klikom eno
od reklamnih povezav, ki vas zanima med naslednjo izbiro

Pripone: HRVA__INA_-_SEMINARSKA.doc

IZMENJAVA POVEZAV

Free directory.velikan.net websites listing and linkexchange - Science
Free submission to directory.velikan.net Web Directory - Category Science.
Free directory.velikan.net websites listing and linkexchange - Business
Free submission to directory.velikan.net Web Directory - Category Business.
Free websites listing and linkexchange - Internet
Free submission to our Web Directory - Category Internet.

Free Computers websites listing and linkexchange
Free submission to our Web Directory - Category Computers.
Free directory.velikan.net websites listing and linkexchange - Business
Free submission to directory.velikan.net Web Directory - Category Business.
Free websites listing and linkexchange - News & Media
Free submission to our Web Directory - Category News & Media.
Domov | Galerije slik | Seminarske naloge | Učne priprave | Ostalo Spletna stran je avtorsko delo avtorjev prispevkov.
Vse seminarske naloge in učne priprave so brezplačne.